U Tehnološkom parku u Splitu održan je panel “Snaga vidljivosti – kako ostati autentična, stabilna i snažna u prostoru javne i poslovne izloženosti”, u organizaciji Razvojne agencije Split – RaST i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, koji je okupio stručnjake iz politike, medija, sporta i biznisa. Raspravljalo se o izazovima očuvanja autentičnosti i mentalnog zdravlja u doba stalne digitalne izloženosti, ističući pritisak savršenstva te posebne terete s kojima se suočavaju žene u javnom prostoru.

Kroz perspektive Matee Dorčić, zamjenice gradonačelnika Splita, Vinka Ursića Glavanovića, direktora ‘Slobodne Dalmacije’, Marinke Akrap, članice uprave ‘Hajduka’, Josipa Ćapina, direktora ‘Solane Pag’, i građevinarke Ane Ružice Jelavić, direktorice tvrtke ‘Oslonac’, zaključeno je da su ključ uspjeha postavljanje jasnih granica i fokus na rezultate umjesto na javne komentare. Stručne smjernice za emocionalnu stabilnost pružila je sociologinja Roberta Matković, naglašavajući važnost otpornosti u vremenu brzih informacija.

Moderatorica Nataša Bakotić već je u uvodu istaknula kako živimo u vremenu velikih izazova za očuvanje autentičnosti i mentalnog zdravlja jer privatnost danas gotovo ne postoji. Živimo u svijetu gdje svatko ima mikrofon, društvene mreže su sudnice koje rade 24 sata dnevno, a jedna naša rečenica, krivi kut snimanja ili poslovna odluka mogu biti secirani u tisućama komentara dok spavamo.
– Kad pogledan neke komentare zaboli jer znam da nisam ništa loše učinila tim ljudima niti ih poznajem, ali kad se odlučite na posao koji ja sad radim, treba biti spreman i na to – kazala je dogradonačelnica Matea Dorčić i dodala kako je kao normalan dio svoga posla prihvatila da je na raspolaganju danonoćno, da nikad ne gasi mobitel i da spremno, i u privatnim druženjima, razgovara s ljudima o njihovim problemima.

Sličnog je stava i Vinko Ursić Glavanović, koji kao direktor u medijskoj kući rado čuje glas naroda. Istaknuo je važnost projekta Equal Voice koji mjeri zastupljenost žena u medijskom sadržaju i smjernice za pravilan i etičan pristup izvještavanju o ženama koje ta redakcija primjenjuje.

Visoka izloženost dio je posla i Marinke Akrap koja, nakon rada u DM-u i Podravci, karijeru gradi u izrazito muškom, moćnom nogometnom svijetu. Ona smatra da je najbolji način da se žena obrani od predrasuda njezino znanje i sposobnost na poslu.

– Nitko vas nigdje neće gledati poprijeko ako vi svojim radom donosite dobre rezultate – ističe, dodajući kako je posebno ponosna na projekte društvene odgovornosti koje provodi, poput projekta ‘Budi čovik’, kojim se ohrabruje mlade da reagiraju na nasilje, a sudjelovale su 43 škole, odnosno 854 djece.

Na temu razlike između muškaraca i žena u upravljačkim strukturama i pristupu poslu, Josip Ćapin kaže da žene više analiziraju, teže donose odluke i nikad se ne guraju u prvi plan.

– Bio sam u situacijama da ih potičem da se ohrabre i idu naprijed jer su za to i više nego sposobne, ali nekako mi muškarci lakše presiječemo kad treba – smatra Ćapin.

U svijetu kojeg percipiramo kao muški karijeru gradi i mlada Ana Ružica Jelavić, koja kaže da joj je veliki vjetar u leđa dao njezin prvi poslodavac koji joj je ukazao veliko povjerenje i polako joj prepušta posao, pa nema problem s predrasudama. Ponekad bi na gradilištima čula nešto neugodno, ali nije to osjetila kao teret.

Zaključak je jasan – žene su i dalje izložene strožim kriterijima i stereotipima, što zahtijeva dodatnu razinu otpornosti. Sudionici su se složili da je važno je postavljati granice, svjesno birati gdje i kako biti vidljiv te graditi otpornost bez odustajanja od sebe.