U Poduzetničkom centru RaST+ održan je panel „Kultura kao pokretač urbane obnove: kako oživjeti staru gradsku jezgru kroz kreativnu ekonomiju“, koji je okupio predstavnike kulturnog sektora, turizma, ugostiteljstva, obrtništva i kreativnih industrija s ciljem otvaranja dijaloga o mogućnostima održivog razvoja povijesne jezgre Splita.
Rasprava je otvorila niz pitanja o budućnosti grada koji raspolaže iznimno bogatim kulturnim nasljeđem, ali istodobno traži nove modele razvoja koji će omogućiti ravnotežu između turizma, lokalnog života i kulturnih sadržaja. Panel je potvrdio da revitalizacija stare gradske jezgre ne može počivati samo na turističkoj potražnji, već zahtijeva snažnije povezivanje kulture, gospodarstva i lokalne zajednice.

Strateški okvir: kulturni turizam kao razvojna prilika Splita

U uvodnom dijelu moderator panela i jedan od autora Strateških smjernica i operativnog programa razvoja kulturnog turizma Splita, Mario Šerić predstavio je ključne nalaze i smjernice iz strateškog dokumenata razvoja kulturnog turizma Splita. Analiza pokazuju da grad raspolaže velikim brojem kulturnih resursa i razvijenom turističkom infrastrukturom, ali da kulturne institucije i sadržaji još uvijek nisu u potpunosti integrirani u turističku ponudu grada.

Istaknuto je kako Split i dalje bilježi izraženu sezonalnost turizma, dok relativno mali broj posjetitelja dolazi u grad primarno motiviran kulturom, umjetnošću ili događanjima. Turistička ponuda često ostaje fokusirana na najpoznatiji antički sloj grada, dok brojni drugi povijesni i kulturni slojevi ostaju nedovoljno interpretirani i predstavljeni.

U tom kontekstu strategija razvoja kulturnog turizma naglašava nekoliko ključnih smjerova razvoja:
• razvoj cjelogodišnjih kulturnih događanja i festivala
• jačanje interpretacije kulturne baštine kroz nove formate i programe
• poticanje kreativnih industrija i kulturnog poduzetništva
• aktiviranje neiskorištenih prostora u povijesnoj jezgri
• te snažnije povezivanje kulture, turizma i lokalnog gospodarstva.

Kroz usporedbe s drugim mediteranskim gradovima otvorena su i pitanja konkurentnosti destinacije. Kao ilustracija naveden je primjer iz Španjolske gdje je moguće za 2,80 eura dobiti čašu piva i tapas ili za oko 60 eura rezervirati noćenje za dvije osobe u hotelu s četiri zvjezdice na bazi polupansiona u zimskom razdoblju. Takve usporedbe potaknule su raspravu o odnosu cijena, dostupnosti sadržaja i ravnoteži između turističke ponude i života lokalne zajednice.

Moderirana panel rasprava
U drugom dijelu događanja održana je moderirana panel rasprava, u kojoj su sudjelovali predstavnici kulturnih institucija, turističkog sektora, obrtnika i poduzetnika.

Muzeji kao aktivni akteri života jezgre
Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita govorila je o potencijalu muzejskih prostora u povijesnoj jezgri. Muzej upravlja nizom važnih lokacija – od Papalićeve palače do Podruma Dioklecijanove palače i Stare gradske vijećnice – koje imaju potencijal postati živa mjesta kulturnog života.

Naglasila je kako muzeji već provode velik broj aktivnosti, ali da se često suočavaju s izazovima upravljanja prostorima unutar povijesne jezgre gdje su česti arheološki radovi, građevinske obnove i nova istraživanja. Dodatni izazov predstavlja i nedostatak prostora za pohranu arheoloških nalaza.

Istaknula je kako su novoobnovljeni prostori poput Stare gradske vijećnice primjer dobre prakse jer omogućuju razvoj novih kulturnih programa i postaju mjesta susreta umjetnika i građana.

Interpretacija baštine kao turistički proizvod
Renata Tešija, iz Upravnog odjela Splitsko-dalmatinske županije za turizam, pomorstvo i promet predstavila je projekt Dalmacija storytelling destinacija, koji ima za cilj razviti doživljajnu interpretaciju kulturne baštine.

Projekt je omogućio razvoj brojnih tematskih turističkih tura, ali i edukaciju vodiča za interpretaciju baštine. Posebno je zanimljivo da prije desetak godina gotovo nije bilo turističkih tura na hrvatskom jeziku, dok danas sve veći broj manjih mjesta u županiji ima razvijenu vlastitu interpretacijsku turu.

Takvi projekti, naglasila je, doprinose povezivanju turizma, ugostiteljstva i kulturnog sektora te stvaraju nove turističke proizvode koje koriste i lokalni stanovnici.

Kulturna događanja kao pokretač gradskog života
Vanesa Kleva, ravnateljica Hrvatskog doma Split govorila je o ulozi glazbenih programa i festivalskih formata poput Peristil Vibrez i Sustipan Vibrez, koji izlaze iz koncertne dvorane u javni prostor grada.

Takvi programi doprinose stvaranju prepoznatljivog kulturnog identiteta Splita, ali njihov razvoj zahtijeva stabilnu financijsku podršku, osobito u početnim fazama. Istaknula je i važnost dugoročnog razvoja publike, posebno kroz rad s djecom i mladima.

Manifestacije kao platforma suradnje
Vilim Bujević, predsjednik Udruženja obrtnika Splita iz Udruženja obrtnika Split govorio je o razvoju Praznika cvijeća, jedne od starijih gradskih manifestacija koja danas ima potencijal razvoja u veći festival cvijeća i kulture.

Naglasio je da je ključ uspjeha takvih događanja suradnja različitih sektora – obrtnika, ugostitelja, vodiča i kulturnih organizacija. Manifestacija je s vremenom dobila novi identitet te se danas održava na prvi dan proljeća, simbolično označavajući buđenje grada iz zimskog razdoblja.

Izazovi sezonalnosti ugostiteljstva
Danijel Nikolla Vaso, ugostitelj i vlasnik restorana Corto Maltese otvorio je pitanje sezonalnosti splitskog ugostiteljstva. Većina prihoda ostvaruje se tijekom sedam mjeseci turističke sezone, dok su zimski mjeseci znatno slabiji.

Istaknuo je kako bi ugostitelji rado radili duže tijekom godine, ali se često suočavaju s regulatornim ograničenjima i nedostatkom događanja u zimskim mjesecima. Posebno je naglasio kako je zatvaranje Spaladium Arene dovelo do pada posjećenosti grada izvan turističke sezone.

Tradicijska kuhinja kao dio identiteta grada
Dragana Olujić Hudi, vlasnica restorana Fife predstavila je zanimljiv primjer poticanja dolaska lokalnog stanovništva u zimskim mjesecima. Restoran je uveo akciju „7 eura za 7 tradicijskih jela“, koja je u početku bila rizična, ali se pokazala uspješnom.

Takva ponuda omogućila je pokrivanje troškova zimskog poslovanja i očuvanje kontinuiteta rada restorana. Istaknula je i važnost tradicionalne dalmatinske kuhinje koja je jednako privlačna lokalnim gostima i turistima.

Autentični proizvodi i lokalni dizajn
Selma Štrkljević Mravak, su vlasnica Design storea Krug govorila je o izazovima poslovanja u staroj gradskoj jezgri, gdje dominiraju trgovine s masovno proizvedenim suvenirima.

Naglasila je kako postoji potencijal za snažniji razvoj ponude autentičnih rukotvorina i dizajnerskih proizvoda lokalnih obrtnika i umjetnika, ali da takav model zahtijeva dugoročnu podršku, dobar marketing i stabilno tržište.

Zaključci i preporuke
Panel je pokazao da revitalizacija stare gradske jezgre zahtijeva snažniju suradnju između kulturnog sektora, turizma, obrtnika i ugostitelja.

Kao ključne preporuke izdvojene su:
• snažnije poticanje lokalne kreativne i obrtničke scene
• ulaganje u marketing i vidljivost kulturnih događanja
• razvoj cjelogodišnjih manifestacija i festivala
• aktiviranje javnih i neiskorištenih prostora u povijesnoj jezgri
• razvoj autentične gastronomske i kulturne ponude dostupne i lokalnom stanovništvu.

Sudionici su se složili da kulturni turizam može postati jedna od ključnih razvojnih poluga Splita, ali samo ako se razvija kroz suradnju institucija, poduzetnika i lokalne zajednice.